
Materijal koji se koristi za jastučnice iznenađujuće važno utječe na kvalitetu spavanja, budući da predstavlja prvu barijeru protiv različitih štetnosti poput alergena, bakterija i tvari koje iritiraju kožu. Tkanine izrađene od prirodnih sirovina, kao što su organski pamuk, bambusova viskoza i pravi svila, imaju ugrađena svojstva borbe protiv alergija. Istraživanje objavljeno u časopisu Sleep Health Journal još 2023. godine pokazalo je da ovi prirodni materijali smanjuju broj prašnih krpelja za oko 90% u usporedbi s uobičajenim sintetičkim tkaninama. Ove prirodne opcije bolje propuštaju zrak, čime se sprječava prekomjerno razmnožavanje mikroba, a također optimalno reguliraju vlagu kako bi koža ostala na zdravoj razini pH tijekom noći. Više od toga, glatka površina ovih materijala ne uzrokuje mikroskopske ozljede na licu tijekom spavanja i osigurava ispravno poravnanje glave i vrata. Ova kombinacija omogućuje bolji odmor i dugoročno stvarno pomaže u zaštiti zdravlja kože.
Održavanje stabilne tjelesne temperature tijekom noći od velike je važnosti za kvalitetan san, a materijali na našim jastucima također imaju svoj utjecaj. Tkanine koje propuštaju zrak, poput onih od bambus viscose, stvaraju bolje uvjete u području glave. Ovi materijali pomažu u bržem isparavanju znoja i sprječavaju nakupljanje viška topline, posebno kada prolazimo kroz faze REM sna. Istraživanje objavljeno u časopisu Sleep Medicine Reviews još 2022. godine pokazalo je da se ljudi noću rjeđe bude kada koriste takve prozračne tkanine u usporedbi s običnim pamukom ili sintetičkim alternativama. Pravi jastuk ostaje dovoljno hladan kako bi podržao prirodnu proizvodnju melatonina, što nam pomaže da duže ostanemo u stanju sna. S druge strane, materijali slični plastici imaju tendenciju zadržavanja topline umjesto njezina otpuštanja. Površina jastuka može se zagrijati za oko pet stupnjeva Celzijevih, čime je teže održati udobne uvjete za spavanje i remeti se dublje faze odmora.
Nedavna kontrolirana istraživanja spavanja procijenila su tri prirodna tkiva prema ključnim fiziološkim pokazateljima:
| Atribut | Bavna | Svečanina | Bambus |
|---|---|---|---|
| Oscilacija temperature | Umerena | Niska | Minimalan |
| Odbijanje vlažnosti | 40% apsorpcija | 15% apsorpcija | 60% apsorpcija |
| Barijera protiv alergena | Srednji | Visoko | Visoko |
| Koeficijent trenja | 0.45 μ | 0.25 μ | 0.38 μ |
Kada je riječ o hlađenju tijela, bambus se ističe u usporedbi s drugim tkaninama. Studije pokazuju da zadržava oko 30 posto manje topline u odnosu na obični pamuk, što čini veliku razliku u vrućim danima. Treba spomenuti i svilu jer njena izuzetno glatka tekstura uzrokuje manje povlačenja kose i nježniji je dodir na licu. I bambus i svila nadmašuju sintetičke materijale kada se promatra otpornost na alergene i propusnost zraka. Ono što ipak ističe bambus jest sposobnost upijanja vlage, a istovremeno suprotstavljanje mikroorganizmima zahvaljujući svojoj posebnoj građi vlakana. Ova kombinacija djeluje izvrsno za osobe s osjetljivom kožom ili one koje imaju problema s disanjem zbog guševitih materijala.
Ono što čini posteljinu zaista hipoalergenom ima manje veze s onim što tvrde tvrtke, a više s pravim sastavom vlakana i načinom na koji su ta vlakna povezana. Prirodni materijali poput organskog pamuka, bambusovog rajona izdrvenaste pulpe i čak svile stvaraju neku vrstu barijere protiv uobičajenih alergena kao što su kućni grabeži, spore plijesni i dlaka kućnih ljubimaca, jer su njihova vlakna gusto povezana i imaju glatke površine. Ljudi koji spavaju na ovim materijalima prijavljuju otprilike 30 posto manje noćnih pogoršanja alergija, prema istraživanju objavljenom u Časopisu za alergiju i kliničku imunologiju prošle godine. Uobičajene jastučnice imaju sklonost zadržavati vlagu i nakupljati sićušne čestice tijekom vremena, stvarajući vlažna mjesta gdje se alergeni rado razmnožavaju. Međutim, disajni tkanini omogućuju stalnu cirkulaciju zraka, čime se uništavaju mala vlažna područja u kojima opasne tvari cvjetaju. Za sve one koji pate od astme ili trajnih problema s nosom, to znači bolju kvalitetu zraka tijekom spavanja i primjetno manje iritacije ujutro.
Naše jastučnice brzo počinju prikupljati znoj, ulja s naše kože, ostatke mrtve kože te razne druge tvari iz okolnog zraka. Istraživanja su pokazala da već nakon otprilike dva dana na svakom kvadratnom inču tkanine može biti više od milijun bakterija, prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Microbiology još 2022. godine. Svi ovi mikrobi prenose se na naše lice tijekom spavanja, što dovodi do začepljenih pora i često uzrokuje crvenilo ili iritaciju mnogim ljudima. Hipoalergenske opcije pomažu u smanjenju ovog problema jer djeluju kao barijera protiv ovih neželjenih gostiju. Ali one ne samo da blokiraju vanjske čimbenike. One imaju posebne materijale koji osiguravaju da se bakterije teže zadržavaju i razmnožavaju tijekom noći.
Dermatolozi prijavljuju smanjenje pojave kontaktne dermatitisa za 45% kod pacijenata s ekcemom koji redovito koriste takve tkanine—pod uvjetom da se peru svakih 3–4 dana radi održavanja učinkovitosti.
Glatka površina svile s niskim koeficijentom trenja oko 0,25 čini je mnogo nežnijom za kosu tijekom tih dugih noći bacanja i okretanja. Studije su pokazale da ljudi koji prelaze s običnih pamuknih jastuka na svilene doživljavaju oko 43% manje lomljenja kose dok spavaju, prema istraživanju objavljenom u Međunarodnom časopisu za trikologiju 2021. Kožice ostaju netaknute, što znači manje frizz ujutro. Pamuk ima tendenciju upijati sva ta dragocena ulja od glave, ostavljajući kosu suvom i tupom. Pilu radi drugačije, iako se umjesto toga drži prirodnih ulja, dajući kosu zdrav sjaj bez potrebe za toliko teških balzama i gelovima za oblikovanje.
Bambusov viskozni materijal može upiti oko 60% više vlage u odnosu na obični pamuk, a istovremeno omogućuje protok zraka kroz njega. To znači kraj neprijatnom osjećaju vlažnosti na koži, što je posebno pogodno za ljude s osjetljivom kožom. Tencel ili lyocell tkanina još jedan je pobjednik u ovoj kategoriji. Proizveden zelenom metodom u kojoj se kemikalije ponovno koriste, ove vlaknaste strukture imaju mikroskopske elemente koji prilagođavaju količinu upijene vlage ovisno o potrebama naše kože u svakom trenutku. Ispitivanja su pokazala zanimljivu činjenicu – tkanina od bambusa uspijeva zadržati oko 15% više vlage u koži tijekom jutarnjih sati u usporedbi s pamučnim alternativama. Stvarna prednost? Koža ostaje bolje hidratizirana tijekom noći, čime se pomaže u zaštiti od suhoće i sitnih bore koje se često pojave nakon spavanja.
Uzimanje u obzir broja niti kao glavnog čimbenika za bolju kvalitetu spavanja jednostavno nije dovoljno i može zapravo biti prilično zavaravajuće. Tkanine označene ekstremno visokim brojem niti, recimo oko 1000TC, obično sadrže višestruke slojeve prediva pomiješane s poliestrom, zbog čega su manje prozračne. Dermatolozi su primijetili nešto zanimljivo kod ovih gusto ispletenih tkanina – imaju sklonost zadržavanju topline i znoja, stvarajući savršeno gnijezdo za razmnožavanje bakterija i začepljivanje pora. Ovaj problem pogoršava se kod osoba s osjetljivom kožom, što utječe na otprilike dvije trećine slučajeva, prema nedavnim istraživanjima sastanka Američke akademije dermatologije prošle godine. S druge strane, prirodni materijali poput bambusa, svile ili organskog pamuka izvrsno djeluju na udobnost i zaštitu naše kože, čak i kada njihov broj niti nije izuzetno visok. Ove tkanine više se fokusiraju na kvalitetu samih vlakana, koliko je pletenje otvoreno te na to jesu li prijateljski nastrojene prema našoj koži, umjesto da jure za nasumičnim brojkama na oznakama pakiranja.
Vruće vijesti2025-09-04
2025-09-02
2025-09-01
2025-07-08
2025-06-10
2025-12-20